Te Kete Ipurangi Navigation:

Te Kete Ipurangi
Communities
Schools

Te Kete Ipurangi user options:


Te whakawhiti ira

Ko te ira tangata i rō poaka

Kua kitea e ngā kaipūtaiao iranga e taea e rātou te hanga kararehe hou. Ko ngā kararehe hou i hangaia mai i ētahi momo kararehe e rua, nuku atu rānei. I roto i te taiwhanga pūtaiao raweke ira ko ngā pūtau mai i tētahi momo ka hangaia mā te whakauru i ngā pūtau o tētahi momo ki roto i te kikiri whanake o tētahi atu.

Kua anga ngā kaipūtaiao ki te poaka hei tumu whakawhanake pūtau tō (stem cells) me kore e kitea he rongoā mō ngā tahumaero pēnei me te mate huka, te Parkinson’s, te mate pukupuku, te Huntington’s, me ētahi anō. E tūmanako ana anō hoki ngā kaipūtaiao ka taea e rātou te hanga whēkau hauora i rō poaka hei whēkau huaranga. Ko te koronga, ko te whakamahi i ngā pūtau o te tūroro ake, hei whakaiti ake i te ākiritanga o te tinana i ngā pūtau nei. Ahakoa kua whakamahia ngā takirere manawa mai i te kau, i ngā takirere poaka i roto i te papa rongoā mai i te tau 1965, ko ngā whēkau mai i ngā kararehe hou he papa kāre anō kia tino whakamahia, ko ngā whakamātau ā-taiwhanga e whakamahia tonu ana.

Ko te rangahau raweke ira he rangahau hou. Ko te pūtaiao e tauira mai ana ko ngā whēkau me ngā pūtau kua hangaia mai i te poaka ka werohia ki te pūtau tangata ka whakatahuri hou i te whēkau huaranga me ngā rongoā mō ngā tahumaero.

Ko ngā rākau kua raweketia ngā ira hei whakaputa pepa maha

Kua raweketia te rākau hei ātete i ngā māharahara mō te moni hoko. Ki te taha whakaputa pepa, kua raweketia ngā ira o ngā rākau hei whakaheke i te pupūtanga o te lignin.

Ko te lignin, ko te waeraukaiora (biopolymer) o roto i te rākau e tiaki ana ā-roto o te peka o te rākau mai i ngā āinga o waho mai.

Ko te purutanga (pulping) te tukanga hei tango ake i te lignin mai i te peka hei hanga i te puru (pulp). He pōuaua te tukanga matū hei wewete mai i te lignin, ā, he hua kino ā-hauora anō ōna, ā, he nui anō te utu.

Heoi anō, ka tangohia ana te waeraukaiora (polymer), me tiaki ngā rākau mai i te mātaotao, i te wera, i ngā ngāngara me ētahi atu āinga o waho. Kua whakauru ngā kaipūtaiao i ētahi atu āhuatanga mā te raweke ira hei aukati i ēnei mea. Ko ēnei āhuatanga ka tuku i ngā rākau ki te ātete i ngā rerekētanga o te paemahana, hei ātete i ngā pokipokitanga o te ngārara, me te whakapau kaha i runga i te whakatipunga.

Ko te raweke ira purūkamu – te eucalyptus grandis me te eucalyptus urophylla – i tīmata ā-momoruatia i Parīhi (Brazil), i raweketia ngā ira i Aotearoa, ā, ka whakatipu i Amerika ki te Raki me Parīhi.

Te purūkamu

Ko te hua kino tuatahi o ēnei rākau hou ki te taiao, ko te tino nui o te wai rere raro whenua me whiwhi ngā rākau. Kua heke te kounga o te wai i ngā wāhi kei reira ngā ngahere nui. Ko te waikawatanga o te oneone kua tino hē.

Ko te momo rākau purūkamu kua raweketia ngā ira mō te ahumahi pepa whai hinu e tino pūkaka ana, ā, kua honotia atu ki ngā ahi wao tino nui taikaha rawa atu o Amerika ki te Raki i onohia ai ēnei momo i rō ngahere.

Te mokopuna

Ko tēnei mea te mokopuna e moko mai ana ia i ōna mātua tūpuna. Ko tōna tauira nō te puna o te ira tangata mai i a Rangi rāua ko Papa, i a Tāne rāua ko Hineahuone mā; ko te mokopuna te mauri e hono atu ana ki ōna mātua, ōna tīpuna, ōna whānau, ōna whanaunga, ōna hapū, ōna iwi, ōna kārangaranga maha. Ko ngā ira o tōna moko, te tauira e tauirangia mai nā.

Ka hangaia e Tāne Mahuta a Hineahuone, ka whānau mai te honotanga o te ira tāne ki te ira wahine, i puta mai ai tātou te tangata, he atua, he tangata, he atua, he tangata.

Haere tahi ai te whakapapa me ōna iranga.

Hei mahi

I te pūrongo Wai 262, e kōrero ake ana mō te whanaungatanga me te taupatupatu o ngā tikanga Māori tuku iho, te rangahau, me te hangarau koiora o nāianei. Ina rā, ko te huarahi e whakahaerengia ana te raweke ira e ngā kaipūtaiao, ka papā kino mai ki te tikanga Māori. Kōrerotia ētahi huarahi ki ōu nā whakaaro, tērā pea, ka tau.

Return to top ^